| |
| Zašto jedemo i kad nismo gladni? |
|
|
| |
| Znanstvenici su u posljednjih
nekoliko godina došli do mnogih otkrića kada je riječ o tome
što utječe na apetit. Takva istraživanja mogu objasniti rat
između moždanih impulsa u blagdansko vrijeme. |
| |
| U blagdansko će vrijeme vaš mozak sigurno zbunjivati
proturječne poruke: vi biste najradije odbili hranu, a okolina
će vas i dalje nuditi. Živac koji povezuje želudac i mozak
ustrajat će na odbijanju hrane, ali vaša će usta mozgu slati
signale da žele još. |
| |
| I na kraju će mozak pokleknuti i jednostavno
zapovjediti ustima da kažu: "Čokoladna torta? Mmmm, to
ne mogu odbiti." |
| |
| Organizacija božićnog objeda ili večere na
Badnjak sama je po sebi komplicirana, no ni približno kao
odluka koju vaš organizam mora donijeti kada je riječ o tome
koliku količinu ponuđene hrane konzumirati. |
| |
| Znanstvenici su u posljednjih nekoliko godina
došli do mnogih novih otkrića kada je riječ o tome što utječe
na apetit. Takva istraživanja mogu objasniti rat između moždanih
impulsa u blagdansko vrijeme. |
| |
| "Vaša potreba za hranom je profinjena
interakcija između psihičkih signala, bioloških signala i
okoline", izjavila je profesorica nutricionizma na državnom
Sveučilištu Penn Barbara Rolls, dodajući kako "sve počinje
puno prije kupnje božićne purice ili bakalara". |
| |
| Svi mi, naravno, moramo jesti, ali kada jedete
veću količinu hrane nego što vam je potrebno, debljate se.
Zato tijelo ima regulacijski sustav koji vodi računa o tome
koliko masnoće smije primiti. |
| |
| Znanstvenici su do danas otkrili dva hormona:
inzulin, koji snizuje koncentraciju glukoze u krvi, i leptin,
otkriven 1994. "Oba hormona utječu na osjetljivost mozga
na signale što ih tijelo šalje o sitosti", izjavio je
dr. Michael Schwartz sa Sveučilišta Washington u Seattleu.
|
| |
| "Ako ste u tijelo unijeli više masti,
razina spomenutih hormona se povećava, pa je mozgu u tom slučaju
lakše 'čuti' signal organizma da prestane jesti, zbog čega
jede manje", misli Schwartz. |
| |
| Ako je osoba pothranjena, niska razina ima
suprotan učinak. Nažalost, kod većine ovaj sustav funkcionira
bolje kada mora spriječiti gubitak težine, a ne povećanje.
|
| |
| U prirodi su baš zato životinje sklone povećanju
težine nagrađene "preživljavanjem", a one sklone
gubitku ugibaju. |
| |
| No znanstvenici su otkrili još nešto. Glad
je često uvjetovana psihološkim signalima, a ne biološkim.
|
| |
| "Kada sjednete za stol, ne činite to jer
vam je niska razina šećera u krvi ili jer je razina nekog
hormona u vašem tijelu visoka ili niska", objašnjava
dr. Woods, direktor Centra za istraživanje pretilosti pri
Sveučilištu u Cincinnatiju. |
| |
| "U određenom trenutku to vam jednostavno
odgovara - imate pauzu ili je doba dana kada mislimo da bismo
morali nešto pojesti. Primjerice, obavili smo nešto i navikli
smo baš u to vrijeme biti nagrađeni dobrim obrokom. Neki ljudi
obroke pripremaju u točno određeno vrijeme". To se posebno
može primijeniti kod ritualnih obroka poput božićnog objeda.
Mogli bismo reći da nas ugodno društvo potiče da jedemo više
- želite pokazati zahvalnost kuharici, sjećate se prošlih
sličnih ugodnih okupljanja ili vas ljudi jednostavno nude,
a vi ne možete odbiti. |
| |
| Obilni obroci jednostavno vas prisiljavaju
da pojedete još, a nije zanemariva ni količina hrane koja
se nalazi na stolu", objasnio je dr. Woods koji se prisjetio
obilnog objeda u Italiji koji se sastojao od 14 slijedova
i nakon kojega je većini gotovo pozlilo, ali ipak nitko nije
odolio desertu. |
| |
| "Nije bitno koliko faktora sitosti postoji,
jer kada nakon božićnog objeda na stol stigne desert sigurno
mu neću odoljeti", kazao je Woods. |
| |
| Često ukusna hrana utječe na to da moždane
stanice otpuštaju kemijske sastojke koji izazivaju osjećaj
nagrade te mogu spriječiti osjećaj sitosti, a rezultat je
opet isti - jedete više. |
| |
| A zašto se to baš događa meni? Što učiniti
da ne jedem svu tu količinu hrane i sa
čime ju zamjeniti? |
| |
| |
| |
| |
