| |
| Energetske potrebe u trećoj životnoj dobi |
|
|
| |
| Poznato je da se energetske potrebe u trećoj životnoj dobi
smanjuju. Smanjuje se ponajprije bazalni metabolizam, dakle
količina energije potrebne za održavanje vitalnih funkcija
u budnom stanju u mirovanju. 20 % energije potrebne za bazalni
metabolizam troše mišići potrebni za disanje, srčani mišić,
svi ostali mišići za kontrakciju i oporavak. Veća mišićna
masa znači i veće enrgetske potrebe. Smanjenje mišićne mase
naravno uzrokuje i smanjenje bazalnog metabolizma. U prosjeku
mišićna masa se smanjuje za oko 3 kg u toku jedne dekade nakon
50 godina, što je više znak neaktivnosti nego zakonitosti
starenja |
| |
| Oko 40% energije bazalnog metabolizma troši se na održavanje
aktivnosti mozga, jetre i stvaranje energije. Dio ove energije
mlađe osobe koriste za rast, no kod starijih se smanjenje
bazalnog metabolizma u odnosu na mlađe grupe odnosi upravo
na ovu kategoriju. Daljnje enrgetske potrebe odnose se na
procese probave i tjelesnu aktivnost. Tjelesna aktivnost je
izrazito individualna kategorija i upravo ona čini veliku
razliku u energetskim potrebama pojedinaca. |
| |
| Ipak, prosječne energetske potrebe za osobe od 51-74 god.
su 2400 kcal za muškarce i 1800 kcal za žene, a za dob od
75 god. nadalje su 2050 kcal i 1600 kcal. Istina je dakle
da energetske potrebe u trećoj životnoj dobi padaju, ali ne
opada i potreba za vitalnim nutijentima, pa je potrebno razmišljati
o hrani koja donosi manje energije a više nutrijenata |
| |
| Bjelančevine |
| |
| Obzirom na fiziološke primjene od osoba treće životne dobi
proteinske potrebe za tu dob su od 0.8 gr do 1.0 gr/kg tjelesne
težine. Nedovoljan unos proteina samo će pogoršati sintezu
tjelesnih bjelančevina, u što je uključeno i slabija sinteza
hormona, enzima, antitijela, staničnih proteina, kolagena
itd sa svim posljedicama koji taj nedostatak donosi. Kao i
u drugim životnim dobima, važno je znati dobro odabrati hranu
bogatu proteinima a siromašnu mastima (riba, puretina, teletina,
konjetina, janjetina, piletina) kao i biljne proteine (soja)
i proteine iz ostale biljne hrane koje treba naučiti dobro
kombinirati, jer samo tako osiguravaju sve amino kiseline
u optimalnim odnosima (npr. žitarica i mahunarka - grah i
tijesto, riža i grašak; mlijeko i žganci, sir i tijesto itd.)
|
| |
| Ugljikohidrati |
| |
Prehrana starijih osoba treba biti u skladu sa općim preporukama
za prehranu u skladu sa njihovim energetskim potrebama. 55-60
% energetskih potreba trebaju biti iz ugljikohidrata, poželjni
izvori su ugljikohidrati iz voća i povrća jer se njime donose
i vitamini i minerali, ali i žitarice i proizvodi od žitarica
(poželjni su proizvodi punog zrna žitarica.).
Prehrana bogata voćem i povrćem donosi i dovoljno biljnih
vlakana (25-30 gr.) koji su važni i za održavanje peristaltike
crijeva ali i za prevenciju divertikuloze, ateroskleroze,
dijabetesa itd. Upravo u prehrani ugljikohidratima se čine
i najčešće pogreške. Najčešća pogreška je prevelik unos jednostavnih
šećera i slatkiša (bijeli šećer, bomboni, čokolade) koji su
ukusni i daju brz osjećaj sitosti. |
| |
| Preporučujemo Vam
korištenje visokovrijedng proteinskog napitka na bazi proteina
soje, biljna vlakna i Omega-3 masne kiseline kako biste održali
svoju mišićnu masu, dobili dodatnu energiju za održavanje
svih vitalnih funkcija, te očistili organizam i poboljšali
probavu. |
| |
| Formula
1 stvorena uz pomoć napredne prehrambene
tehnologije, ova posebno formulirana jedinstvena mješavina
sastojaka pruža lako probavljive, visokokvalitetne sojine
proteine, ugljikohidrate, vitamine, minerale
i hranjiva vlakna. Svaki obrok (načinjen s mlijekom) ima oko
17 grama proteina koji uravnotežuju potrebe tijela za proteinima
i time smanjuju gubitak mišićne mase tijekom razdoblja kontrole
težine. Izvor visokokvalitetnih hranjivih vlakana. Bogata
minerelima i vitaminima, sadrži i antioksidantne vitamine
A, C, i E. Formula 1 sadrži kalcijev kazeinat, izvor proteina
koji je pogodniji za one koji ne podnose laktozu. |
| |
| Formula
2 je kombinacija zobenih vlakana i
odabranih biljaka koje zajedno potiču eliminaciju štetnih
tvari iz hrane koju jedemo. "Čišći" probavni sustav
djelotvornije funkcionira, a pomaže i boljoj apsorpciji važnih
hranjivih sastojaka iz naše hrane. |
| |
| Kod osoba koje imaju poteškoća sa
radom bubrega, potrebno je dodatno paziti da unos proteina
bude adekvatan. |
| |
| Formula
3 Obrambena snaga vašeg tijela je vjerojatno
smanjena zbog slabo apsorbiranih hranjivih tvari. Pružanjem
potpore imunosustavu u obliku dodataka prehrani sigurno
ćete biti u boljoj poziciji u borbi protiv infekcije. Sdarži
vitamine: A, C, D, kompleks B vitamina, folnu kiselinu. Od
minerala sdraži: kalcij, cink, selen, željezo, magnezij, krom,
jod... |
| |
| Herbalifeline
sadrži Omega-3
esencijalnu masnu kiselinu bitnu da bismo održali dobro zdravlje.
Tijelo ih ne može samostalno proizvesti, te ih stoga mora
dobiti iz hrane. U modernoj prehrani često postoji manjak
Omega-3 esencijalnih masnih kiselina. |
| |
| Masti |
| |
| O mastima osobe trećeg životnog doba razmišljaju uglavnom
kao o donatorima energije. Istina je da su masti najkoncentriraniji
izvor energije (9 kcal/gr) ali masti imaju daleko važniju
ulogu u organizmu. Masti su izuzetno važan graditelj staničnih
membrana, a stanična membrana čuva integritet a time i funkciju
cijele stanice. Treba izbjegavati prerađene masti rafinirana
ulja, margarine i njihove prerađevine. Treba koristi i riblja
ulja jer kvalitetne vrste sadrže visoke količine omega - 3
masnih kiselina koje djeluju protuupalno, smanjuju lipide
u krvi, djeluju dobro na hormonalnu kaskadu itd. ) Dakle,
generalni stav je - od masti ne treba bježati, treba ih samo
znati dobro odabrati. |
| |
| Voda - zaboravljeni nutrijent
|
| |
| Bez obzira što nema nikakovu kalorijsku vrijednost. Voda
pomaže u preradi hrane, otapanju, vlaženju, masi, difuziji
hrane u probavnom traktu. |
| |
| U tijelu ona je sastavni dio krvi, stanica i međustaničnih
prostora. Ona održava volumen stanica i osmotski tlak, te
regulira kiselost organizma. |
| |
| Jedan od preduvjeta dobrog zdravlja je osiguravanje dovoljno
vode u organzmu. Sadržaj vode u tijelu smanjuje se sa godinama
Sve osobe, a tako i starije trebaju unositi barem dvije litre
vode dnevno. Nikako se ne treba računati na žed kao indikator
za unos vode. Starije osobe imaju smanjen osjećaj žeđi. Osobe
koje ne unose dovoljno vode u organizam mogu imati slijedeće
poteškoće: smanjeni krvni tlak i lošu cirkluaciju, ukočenost
zglobova, suhe oči, usta i kožu, naboranu kožu, smanjenu aktivnost
mozga, opstipaciju, smanjenu funkciju bubrega i sklonost ka
bubrežnim kamencima. Kako se smanjuje i mogućnost koncentriranja
urina, više je vode potrebno da se ukloni ista količina otpadnih
tvari. Navedeno je dovoljno razloga da se pazi na unos vode.
|
| |
| "Zdrav je čovjek najčešće sretan i radin
čovjek, a povezanost tih pojmova najizrazitija je u starosti". |