| |
| Interview s Paul Zane Pilzerom |
|
|
| |
John David Mann i John Milton Fogg
Fotograf: Greg Fuchs
(Iz Network Marketing Lifestyles Magazina, Rujan 2001) |
| |
 Svaka
generacija, izmedu tisuca izvrsnih i srednje bistrih društvenih
komentatora, ljudska rasa proizvede jednog ili dva vizionara
ciji zaprepašcujuci uvid probija okvire njihovih vlastitih
strucnih ekspertiza i prelazi sve discipline. Mi imamo Benjamine
Frankline, Buckimster Fullere - i Paul Zane Pilzera, covjeka
koji procjenjuje seizmološke pomake u našem gospodarstvu.
Pilzer brzo zakljucuje da ne posjeduje kristalnu kuglu: sve
je u podacima. Ali autor 3 bestselera s New York Times liste
i ekonomski savjetnik dviju predsjednickih administracija
ima nevjerojatan dar prikupljanja mnoštva cinjenica i brojki
te vidi šumu koju ovo mnoštvo stabala predstavlja. Njegov
oštar uvid privlaci pažnju mrežnih prodavaca vec više od jednog
desetljeca. |
| |
| Sada se je vratio s novom porukom: Svjedoci
smo eksplozivnog rodenja nove trilijun-dolarske industrije,
a mrežni prodavaci u cijelom svijetu su u stavu cekanja kako
bi preuzeli vodstvo ove eksplozije. |
| |
| Nakon dva stoljeca gospodarskih prilika za
pionire u proizvodnji, ušli smo u doba distribucije. Najvece
prilike za bogacenje danas cekaju one koji mogu dati ono što
Pilzer naziva "intelektualna distribucija". On opisuje
mrežni marketing. Baš kao što pjesma kaže on pjeva našu pjesmu. |
| |
| P. Paul, Vi ste bili
prvi poznati ekonomist koji je nešto pozitivno rekao o mrežnom
marketingu. Što je u tom poslu privuklo Vašu pažnju? |
| |
Mislim da bi tocnije bilo reci da je taj posao
pronašao mene. Sve je pocelo 1990. s mojom knjigom Neograniceno
bogatstvo koja je analizirala razlicite sektore našeg gospodarstva
i projicirala neke vrlo interesantne promjene do 2000. godine.
Sedamdesetih i osamdesetih bilo nam je receno: "Ono što
je pogrešno u Americi je da mi ne proizvodimo stvari".
Tako su pametni mladi ljudi toga doba poceli proizvoditi stvari,
a cinili su to jako dobro, pretvarajuci skupe sirove materijale
i rad u plastiku i fleksibilne automatizirane proizvodne procese
tako da su potpuno restruktuirali ekonomiju maloprodaje. |
| |
| Uzmimo tipican predmet vrijedan 300 dolara.
To može biti bilo što: televizija, fotografski aparat ili
haljina. Šezdesetih godina proizvodni troškovi ovih predmeta
bili bi 150 dolara. Oko 50% vrijednosti predmeta bilo je u
proizvodnji, a ostalih 50% u distribuciji. |
| |
| Do devedesetih isti se je proizvod i dalje
prodavao za 300 dolara, ali je to sada bio daleko superiorniji
proizvod s puno dodataka, a ipak je njegova proizvodna cijena
pala sa 150 dolara na 15 ili 20 dolara! Sada je 80 do 85%
cijene proizvoda bilo u distribuciji; samo 15 do 20% bilo
je u proizvodnji. |
| |
| U Neogranicenom sam bogatstvu objasnio da do
1990. godine najvece prilike za bogatstvo više nisu bile u
proizvodnji nego u distribuciji. Knjiga je projicirala da
ce se ovaj trend nastaviti još najmanje jedno desetljece.
Iz tog razloga su najbogatiji ljudi na svijetu 1990. bili
ljudi koji su pronašli bolje nacine za distribuciju predmeta
nasuprot boljim nacinima proizvodnje predmeta. |
| |
| P. Možete li nam navesti
neke primjere ovih "najbogatijih ljudi" koji su
svoja bogatstva ostvarili u distribuciji? |
| |
| Tamo 1961. godine Sam Walton je osnovao kompaniju
koja nikada nije stvarala svoju vlastitu marku, nego je samo
prodavala proizvode tude marke. Do 1990. godine ne samo da
je Walmart bio najveca maloprodaja u svijetu, nego je Sam
Walton bio najbogatija osoba na svijetu - covjek koji je zaradivao
za život distribuiranjem stvari koje je netko drugi proizveo.
(Uzgred, Sam Walton je imao visoko mišljenje o knjizi Neograniceno
bogatstvo i snažno je podržao ovu knjigu.) |
| |
| 1990. godine Fred Smith je bio najuspješniji
avionski poduzetnik. Osnovao je avionsku kompaniju 1976. godine
s vlastitim avionima i pilotima, ali nije prevozio ljude!
Jedina svrha Federal Expressa je bila prijenos paketa - distribucija,
ideja za koju nikad nitko nije cuo do 1976. godine. |
| |
| Ross Perot je bio jedan od najbogatijih ljudi
1990. godine. Perot je sagradio kompjutersku kompaniju vrijednu
3,5 milijardi dolara koja nije proizvodila niti software niti
hardware. Što je EDS radila? Distribuirala je hardware i software
drugih ljudi. |
| |
| P. Kako su Vaša opažanja
o bogatstvu i distribuciji privukla pažnju mrežnih prodavaca? |
| |
| Te sam godine tri puta gostovao u emisiji "Larry
King Live". Objašnjavao sam knjigu u jednoj od ovih emisija,
a covjek po imenu Donald Held ju je gledao. Don, dijamantni
seniorski menadžer (Diamond Senior Executive) u Amwayu ispricao
je o emisiji Dexteru Yageru. Dexter i njegovi ljudi su procitali
knjigu i rekli: "Evo ekonomske analize koja objašnjava
zašto ovaj posao djeluje. Ovaj covjek nema pojma što je mrežni
marketing ali zna zbog cega djeluje!" |
| |
| Ja nisam imao pojma što je Amway. Nisam cak
ni znao što je mrežni marketing. Nisam ništa pokušavao promovirati:
možda je to jedan od razloga zbog kojeg se je moje istraživanje
cinilo istinitim. Ja sam samo koristio empirijske podatke
analizirajuci distribuciju u Americi i svijetu. |
| |
| Dexterovi su me ljudi odlucili angažirati kao
govornika kako bih objasnio njihovim ljudima ono što sam rekao
u emisiji "Larry King Live". Tako je sve pocelo.
|
| |
| P. Tome ima vec preko
jedno desetljece i od tada ste poslali udomaceni u mislima
mrežnih prodavaca. Ocigledno je da niste prestali razmišljati
o tome. Što se je dogodilo posljednjih deset godina? |
| |
| Dosta sam promijenio svoj fokus. Devedesetih
su se godina prilike još uvijek nalazile u fizickoj distribuciji
proizvoda; od tada smo vidjeli dramaticne pomake. U svojoj
novoj knjizi Slijedeci trilijun (The Next Trillion) dijelim
distribuciju na dvije funkcije: fizicku i intelektualnu. |
| |
| Fizicka distribucija znaci dovodenje proizvoda
do kupca - proizvoda za koje kupac vec zna da ih želi. To
je Walmart: tocno znate što trebate kada udete u Walmart;
udete, uzmete i izadete. Tamo ne naucite ništa o nicem novom. |
| |
| Intelektualna distribucija je tamo gdje naucite
o novom proizvodu ili usluzi za koje do sada niste znali da
postoje. |
| |
| Sve do i kroz devedesete najvece su prilike
za bogacenje bile u distribuciji. Prilike za Fred Smithove,
Ross Perote i Sam Waltone bile su u fizickoj distribuciji.
Danas se najvece prilike nalaze u intelektualnoj distribuciji. |
| |
| P. Na primjer...? |
| |
| 1999. godine poslovna osoba je proglašena covjekom
godine Time magazina, a to je posebno znacajno stoga što doista
rijetko poslovni covjek dobiva tu cast. Tko je to bio? Jeff
Bezos koji je revolucionirao distribuciju knjiga putem amazon.com. |
| |
| Pogledajmo izbliza: Jeff Bezos je doista u
poslu intelektualne distribucije. Ne idete na amazon.com samo
da bi fizicki dobili knjigu, vec da bi nešto naucili o toj
knjizi. Procitate razlicite kritike, potražite druge knjige
u istoj kategoriji, možda cete se cak logirati da bi pronašli
postoji li uopce neka knjiga o temi koja vas zanima. |
| |
| Istina je da je najveci dio eksplozije (boom)
fizicke distribucije, koji sam opisao u Neogranicenom bogatstvu,
vec došao i prošao; bogatstva koja su se tu mogla napraviti
vec su vecinom i napravljena. Bogatstva koja ce se zaraditi
u slijedecem milenijumu - barem u prvom desetljecu novog milenijuma
-vecinom ce biti u podrucju intelektualne distribucije: obrazovanju
potrošaca o proizvodima i uslugama koje ce poboljšati njihove
živote - proizvode i usluge za koje do tada nisu znali da
postoje. |
| |
| P. Zašto upravo tamo
danas leže prave prilike? |
| |
| Zato što je danas upravo tu najvece usko grlo.
Postojalo je vrijeme kada su dva aspekta distribucije - fizicka
i intelektualna - bili uobicajeno spojeni pod istim krovom.
Više ne. |
| |
| Ako ste stari koliko i ja možda se sjecate
prvih nekoliko puta kada ste ušli u trgovinu i rekli sami
sebi: "Pa ja znam više o ovom proizvodu nego trgovac
koji ga prodaje!" Prije dvadeset i pet godina to je bio
šok: tko bi otvorio trgovinu u kojoj trgovac ne zna ništa
o proizvodu? |
| |
| Danas je to univerzalno prihvaceno. Danas se
od potrošaca ocekuje da zna o proizvodu. Postoji nekoliko
specijalnih maloprodaja poput Nordstroma. Ali u globalu, maloprodaja
je danas potpuno napustila tradicionalnu funkciju ucenja ljudi
o proizvodima. Umjesto toga, fokusirali su se na funkciju
efikasnog i jeftinog dostavljanja proizvoda |
| |
| Otidite u salon automobila i razgovarajte s
prodavacem. Da li taj prodavac zapravo posjeduje auto o kojem
govori? Otidite u trgovinu elektronike: koliko cesto cete
sresti trgovca koji zapravo posjeduje odredeni proizvod koji
vi želite - ili koja ga si cak može priuštiti? Rijetko. Ovi
vam ljudi mogu pokazati gdje na polici možete pronaci odredeni
proizvod. Oni nisu tu da bi vas poducili o njemu. |
| |
| P. Pa gdje onda danas
ucimo? |
| |
| To je problem. Brzina tehnoloških promjena
se danas stalno povecava bez obzira na vrstu industrije. Dok
naucite sve o proizvodu i spremni ste ga kupiti - pogodite
što? Vec postoji bolji! |
| |
| Gdje naucite baš o tom proizvodu? Nigdje, a
upravo je to ono što nedostaje. To je usko grlo naše ekonomije.
Razgovarajte s proizvodacem i on ce vam reci: "Prodajemo
modele A, B, C i D. Novi model F je sedam puta bolji i cak
ima bolju cijenu, ali ga nitko još ne kupuje!" Zbog cega?
Zbog toga što o njemu još nisu ništa naucili. To se naziva
"zaostatak". |
| |
| Vidio sam neki obrazovni software koji smo
razvili ranih devedesetih: to je bio proizvod koji je mogao
potpuno promijeniti djecji život, ali je informiranje ljudi
o njemu bilo daleko skuplje od njegove proizvodnje. Dok nismo
pronašli Amway sredinom devedesetih bili smo zaglibljeni;
imali smo odlican novi proizvod, ali ne i nacin informiranja
potrošaca o njegovom postojanju. |
| |
| P. Kako je nacin na
koji to cini mrežni marketing u suprotnosti konvencionalnom
nacinu marketinga - putem reklama i ostalih javnih kanala
informiranja? |
| |
| Mrežni marketing je danas skoro potpuno intelektualna
distribucija. Kada kao mrežni prodavac razgovaraš o proizvodu
s potrošacem tada zapravo ne predaješ proizvod. Oslanjaš na
UPS (DHL) ili neku drugu dostavnu službu koja proizvod dostavlja
tvom kupcu. |
| |
| Cak je još više fascinirajuce da mrežni marketing
danas obavlja licem u lice osoba koja i sama koristi taj proizvod.
Za razliku od prodavaca automobila, elektronike ili odjece,
mrežni prodavac je educiran, pun entuzijazma, iskusan korisnik
proizvoda o kojem se raspitujete. |
| |
| Kompanije koje prosperiraju u mrežnom marketingu
skoro se potpuno fokusiraju na intelektualnu distribuciju
uceci ljude o novim proizvodima i uslugama koje ce poboljšati
njihove živote. Oni kojima doista dobro ide imaju neku vrste
jedinstvene ili vlasnicke tehnologije. I ne samo jedinstvene,
nego i ucinkovite; bolje od bilo koje postojece. |
| |
| P. Dakle, vidjeli
ste da se težina mogucnosti pomice od proizvodnje do fizicke
distribucije i sada do intelektualne distribucije. Kako se
je Vaše vlastito razmišljanje promijenilo? Koji je fokus Slijedeceg
trilijuna (The Next Trillion)? |
| |
| Poceo sam s fokusom na velike potrebe u Americi,
koje su me zatim povele u iznenadujuce pravce. Ljudi o svojim
potrebama razmišljaju na vrlo svjetovan nacin: "Trebam
novu haljinu u kojoj necu izgledati predebelo". ili "Trebam
automobil koji daje bolju kilometražu". Ja sam na to
gledao na više globalan nacin. Imamo osnovne potrebe poput
jela, spavanja, zdravlja, obrazovanja. Kako sam pažljivo proucavao
trenutne uvjete, otkrio sam da je u Americi danas najveca
potreba wellness (opce dobrostanje). |
| |
| P. Možete li nam objasniti
pojam "wellness"? |
| |
| To je takva nova potreba da sama je rijec,
unutar konteksta u kojem je upotrebljavamo, potpuno novi termin.
Morao sam smisliti potpuno nove definicije. Prvo sam morao
shvatiti da je ono što mi zovemo "zdravstvo" zapravo
posao koji se bavi bolešcu. Naša medicinska industrija danas
ima jako malo, ako išta, sa zdravljem. 1.4 trilijuna dolara
koje trošimo na medicinsku njegu, a koja je sedma na listi
u U.S. gospodarstvu, brine se za bolest i tretiranje simptoma
bolesti. Ima jako malo s prevencijom bolesti, da postanemo
snažniji ili zdraviji. Kada danas idete ljudima iz medicinske
struke i kažete: "Imam artritis, ne vidim dobro, a niti
dobro ne cujem." oni na to kažu: "To su godine -
godine, godine, godine, godine." Ali to su zapravo samo
simptomi loše prehrane. |
| |
| Ja "wellness" definiram kao novac
potrošen da bi se osjecali zdravijim cak i onda kada niste
"bolesni" po bilo kojem standardnom medicinskom
terminu. Da vas ucini snažnijim, da bolje vidite, da bolje
cujete, da se borite protiv onoga što zovemo simptomima starenja.
Udite u bilo koji prosjecni dom u bilo kojem prosjecnom susjedstvu,
razgovarajte s ljudima, vidite što trebaju. Da smo to napravili
prije 20 godina vidjeli bismo da je vecina ljudi zabrinuta
kako ce zaraditi za život, svojim novim poslovima, o tome
koje bi zanimanje njihova djeca trebala izabrati. Osnovna
potreba Amerikanaca u prvih 200 godina je bilo gospodarstvo.
Više nije tako. |
| |
| Danas smo u jedanaestoj ili dvanaestoj godini
nevjerojatnog gospodarskog širenja. Evo što danas nalazite
kada udete u svaki dom: imaju dovoljno hrane, nadmocno znaju
gdje su njihove gospodarske mogucnosti, znaju što trebaju
raditi da bi zaradili, a ako ne to je cesto zbog pozitivnog
izbora, na primjer zbog toga što žele provesti više vremena
sa svojim obiteljima. Sveukupna osnovna potreba danas nije
njihov imetak nego njihovo zdravlje. |
| |
| U prošlosti smo povezivali siromaštvo i gospodarsku
depresiju s lošim zdravljem. Kada sam bio mlad cesto smo izjednacavali
termin "siromašan" s mršavim i gladnim. "Mršav
bogataš" je bio oksimoron. Danas su pak "siromašan"
i "debeo" postali sinonimi. Karte su se okrenule:
"debeo bogataš" je postao oksimoron! |
| |
| Što je danas prihod niži to je više pretilosti.
Pretilost je postala simptomom loše prehrane. Uobicajeno je
da pretila osoba ima i manjak vitamina, pati od mucnine i
artritisa ili neke druge bolesti, a koje sve proizlaze iz
loše prehrane. |
| |
| Od 1980. godine u našoj se je zemlji više nego
udvostrucio postotak pretilih i ljudi s viškom kilograma.
Godine 1980. 15% populacije je bilo pretilo; do 2000. godine
taj je broj skocio na 27%, a to je 77 milijuna klinicki pretilih
ljudi! Ovaj je broj porastao 10% u samo cetiri prošle godine,
te i dalje raste više nego epidemijskom brzinom. |
| |
| Zbog pretilih ili ljudi s viškom kilograma
u ovoj smo zemlji takoder i tri puta povecali sklonost dobivanju
dijabetesa, sa slicnim porastom mnogih drugih bolesti. Danas,
u vrijeme nevjerojatnog ekonomskog prosperiteta, gledamo kako
veliki dio našeg stanovništva odlazi preko ruba. Evo za mene
stvarno zacudujuceg broja: 61% stanovnika Sjedinjenih Država
ima višak kilograma. Ovaj se je broj takoder udvostrucio od
1980. godine. |
| |
| Zar smo pobijedili u Hladnom ratu i postali
tako prosperitetni samo da bi završili u svijetu u kojem je
61% stanovnika deprimiran kao da su Rusi pobijedili u Hladnom
ratu? |
| |
| P. Postoji li ovdje
zraka sunca? |
| |
| Više nego zraka; zapravo, bez obzira koliko
je ova situacija loša, dala je poticaj rastu potpuno novog
gospodarskog sektora, vrlo pozitivnog sektora iz kojeg sam
i ja dobio naslov Slijedeci trilijun (The Next Trillion).
|
| |
| P. Zašto to nazivate
"slijedecim" trilijunom? |
| |
| Prehrambena industrija danas predstavlja oko
trilijun dolara godišnje; "industrija bolesti" je
slijedeci trilijun (zapravo oko 1.4 trilijuna dolara). Ove
dvije industrije hrane jedna drugu na prilicno podmukao nacin
zbog toga što je veliki dio bolesti danas uzrokovan lošom
prehranom koju isporucuje prehrambena industrija. Ove industrije
od dva trilijuna dolara zajedno podržavaju tih groznih 61%
viška kilograma. |
| |
| Gledajuci ove brojke možete pomisliti da ce
ubrzo svi biti pretili ili s viškom kilograma. To se ipak
nece dogoditi. 39% americkog stanovništva koji nema višak
kilograma obuhvaca 10 do 15 milijuna Amerikanaca koji stare;
a kako stare oni postaju sve zdraviji, u boljoj su kondiciji,
snažniji, a zapravo mladi prema bilo kojoj standardnoj medicinskoj
definiciji. |
| |
| Ovi ljudi predstavljaju novi ekonomski sektor.
Oni su uglavnom bogati ljudi; prva stvar koju cine kako zaraduju
sve više novca je pronalaženje nacina na koji bi postali zdraviji,
a to cine izvan medicinske profesije. Oni odlaze u fitness
klubove, paze na ono što jedu, uzimaju potrebne kolicine vitamina
i minerala, te istražuju dodatke prehrane i druge proizvode
koji podržavaju njihovo opce dobrostanje (wellness). |
| |
| Kada sam jasno vidio ovaj trend, poceo sam
se pitati postoji li ovdje neki posao. Odgovor me je zaprepastio. |
| |
| U godini 2000. wellness je u Americi vec bio
industrija koja je zaradivala 200 bilijuna dolara. Oko polovice
toga se je sastojalo od 24 bilijuna dolara potrošenih u fitness
klubovima plus 70 bilijuna dolara potrošenih na vitamine i
minerale. Ovih 200 milijuna dolara je prije deset godina bio
jedva vidljiv nagovještaj |
| |
| P. Tko troši ovaj
novac? |
| |
| Uglavnom "baby boom" generacija:
dobrostojeci ljudi u dobi od 35 do 55 godina. Oni su snažna
ekonomska snaga; svi prodavaci to znaju. Oni predstavljaju
samo 28% našeg stanovništva, ali ova grupa predstavlja 50%
našeg gospodarstva. |
| |
| Pripadnici "baby booma" su prva generacija
za koju u pisanoj povijesti znamo da odbija prihvatiti proces
starenja. Ovo je fascinirajuce sa stanovišta marketinga. Pogledajte
kakve automobile one kupuju; oni su retro, dizajnirani kako
bi izgledali kao da su još uvijek u srednjoj školi. Pogledajte
kakvu odjecu nose; ona je takoder retro - izgleda kao odjeca
koju su u srednjoj školi željeli, ali si nisu mogli priuštiti. |
| |
| Sve do sada "baby boom" marketinško
razmišljanje vodilo se je samo time kako bi se oni osjecali
mladima, kako bi im se pomoglo da se sjete kako je to biti
mlad. Sada je otišlo još jedan korak naprijed. Danas oni kupuju
stvari koje ih zapravo cine mladima |
| |
| Ovo je tek pocetak. Vecina ljudi cak niti ne
zna da postoje takvi proizvodi. Kako ostatak od ovih 50% od
grupe kupovne moci nauci o wellnessu, ovaj ce sektor eksplodirati.
Vec je od prakticke nule u 1990. došao do 200 bilijuna dolara
danas. Lako je vidjeti da ce ovih 200 bilijuna dolara brzo
postati jedan trilijun - ili više - do 2010. godine. |
| |
| P. Imate li reakcije
ljudi koji kažu:"Što... trilijun dolara?!" |
| |
| Naravno, cijelo vrijeme. Ali stavimo to u perspektivu.
Prvi IBM osobni kompjuter je izašao 1981. godine, a do 1990.
godine prodaja osobnih kompjutora je prešla prodaju automobila.
1990. godine nitko nije znao što je Internet; tek je 1995.
godine potrošacima dozvoljeno doci na Internet sa svojim racunima
i privatnim e-mail adresama. Do 2000. godine, prevladavajuci
je iznos novog bogatstva i novih milijunera u ovoj zemlji
bio stvoren pomocu Interneta. S obzirom na to kako brzo ove
nove industrije rastu, jedan trilijun u wellnessu do 2010.
godine pocinje izgledati kao konzervativna projekcija. |
| |
| P. Da li se isti izazov
uskog grla, potreba za intelektualnom distribucijom, odnosi
i na wellness industriju? |
| |
| Apsolutno. Po definiciji sav je wellness nova
tehnologija. Skoro da ne postoji mjesto gdje bi o njemu naucili.
Ako idete u obicnu kliniku za mršavljenje oni su fokusirani
na to da vam predstave svoje procesirane prehrambene proizvode,
ne daju vam izobrazbu iz wellnessa. Ta informacija se tamo
ne nalazi; sva se medicinska istraživanja odnose na bolesti.
Gdje da se onda potrošac obrati? |
| |
| Jedini nacin na koji se o wellnessu može nauciti
jest od nekoga koga poznajete, a tko je iskusio wellness.
Vidite svojeg cimera na koledžu i kažete: "John, super
izgledaš! Izgledaš tako zdravo. Što si ucinio?" Naletite
na wellness iskustvo i pocinjete otkrivati da postoji cijela
wellness industrija, sa svim vrstama novih proizvoda i usluga.
|
| |
| Svake sam godine išao ortopedskom kirurgu zbog
svojeg koljena. Svake mi je godine govorio: "Gore je
nego prošle godine. Trebate ici na operaciju." U jednom
sam trenutku poceo uzima glukozamin. U roku dva mjeseca bol
je nestala. Otišao sam na pregled kod mog ortopeda i on nije
mogao vjerovati. Kada je saznao da je sve što sam ucinio bilo
uzimanje glukozamina, šaljivo ali iskreno mi je rekao: "Nemoj
o tome govoriti. Ostat cu bez posla." |
| |
| Kako to da proizvod poput glukozamina, prirodnog
sastojka za koji znamo vec 50 godina (uglavnom kao veterinarski
proizvod za konje), proizvod koji izgraduje moju hrskavicu
i zbog koje se osjecam dobro…kako može biti da nitko za nj
ne zna? To je klasican uvod u wellness: obicno doživite nešto
slicno i upitate se što još postoji o cemu vam vaš lijecnik
nikada nije rekao? |
| |
| Ovo me je iskustvo uputilo na put ucenja o
dodacima prehrani, vitaminima i mineralima. U mojem istraživanju
za ovu knjigu bio sam iznenaden koliko je osnovne biologije
i prehrane izbjeglo mom obrazovanju. Evo me, profesor na koledžu
vec 20 godina, autor knjiga koje su 3 puta bili bestseleri
na listi New York Timesa, a nisam znao ništa o hrani, prehrani,
vitaminima, mineralima i prirodnim dodacima prehrani. To je
uputilo na ovo istraživanje. |
| |
| Prije 10 do 15 godina nismo mogli ici u wellness
jer tada nije bilo wellness industrije. Vecina ovih proizvoda
i usluga upravo izlazi iz laboratorija. A kada pogledate u
te laboratorije i vidite što izlazi, tada vam je jasno da
je ovaj biznis tek na pocetku. Od svega u što sam ikada bio
ukljucen wellness industrija izgleda najuzbudljivija upravo
sada. |
| |
| P. Koju
vezu vidite izmedu mrežnog marketinga i wellness revolucije?
|
| |
| Sve je u razlici izmedu onoga što
ja zovem "aktivno ucenje" protiv "pasivnog
ucenja". Konvencionalno reklamiranje nije ucinkovito
u izrucivanju onoga što zovu "intelektualno izazivajucom"
informacijom, a što je eufemizam za "nove ideje". |
| |
| Razmislite na trenutak o nacinu
na koji gledate televiziju. Sjedite naslonjeni i opušteni
na vašem kaucu. Zadnja stvar koju želite je da vas izazovu
novom informacijom. Zapravo, kada vidite nešto što vas izaziva,
nešto što je u suprotnosti s onim što vec znate ili mislite
da je istinito, što onda cinite? |
| |
| P. Promijenim
program. |
| |
01/3454-418
098/870-485
01/3499-544
