| |
| Folna kiselina - manje poznati vitamin |
|
|
| |
| Folna kiselina sama za sebe ima protektivnu
ulogu protiv nekih oblika raka pa čak i terapijsku vrijednost. |
| |
| FOLNA KISELINA |
| |
Folna
kiselina jedan je od vitamina B skupine koji se i folacinom,
a cijela grupa folatima. Ime potječe od latinske riječi folium
što znači list, jer se osobito nalazi u zelenom lisnatom povrću
(prvi put je izolirana 1940-tih iz špinata). Prva ju je otkrila
i opisala kao preventivni faktor protiv anemije dr. Lucy Willis
iz Royal Free Hospital u Londonu. U posljednjem desetljeću
prošloga stoljeća došla je do izražaja važnost folne kiseline
kao bitnog faktora u očuvanju zdravlja, pogotovo kod žena
koje očekuju dijete. Dostatnim unosom folne kiseline smanjuje
se rizik od oštećenja nervnog sustava djece. Trudnice,
jeste li zaboravile uzeti dnevnu dozu folne kiseline? |
| |
| Folnu kiselinu možete naći u PDK u našim proizvodima Formula1
i Formula
3. |
| |
| Čitatelj će lako uočiti činjenicu da smo folnu kiselinu
izdvojili iz poglavlja o vitaminima i postavili je ovdje.
|
| |
| Na temelju istraživanja koje je objavljeno u broju 12 od
1995 godine popularnog stručnog časopisa Journal of the American
Medical Association, proizlazi da se možda polovica slučajeva
teških defekata u djece "Neural tube defect" (nedostatak
dijela mozga, nezatvoreni kičmeni stub, hernia mozga) može
prevenirati ako žena dovoljno rano počne uzimati folnu kiselinu! |
| |
| Što je folna kiselina? |
| |
| Folna kiselina je jedan od najvažnijih vitamina B skupine,
nužnih tijelu za održavanje zdravlja. U trudnoći se povećava
potreba za folnom kiselinom - folna kiselina ne samo da sudjeluje
u razvoju živčanog sustava fetusa, nego je potrebna i za tvorbu
nukleinskih kiselina koje prenose osobine roditelja na dijete.
Osim toga, folna kiselina sudjeluje i u tvorbi crveni krvnih
stanica, te u sintezi bjelančevina i tako pomaže osnovne funkcije
u tijelu tijekom trudnoće, zapravo tijekom cijelog života. |
| |
| NAMJENA |
| |
| Folna kiselina je pripadnik kompleksa B vitamina. Danas
je sasvim pouzdano utvrđeno da nedostatak folne kiseline u
prvim tjednima trudnoće može izazvati teška oštećenja novorođenčeta,
pa se gotov redovito preporučuje kao preventivna mjera trudnicama.
Ona također sudjeluje u ljudskom organizmu u stvarnju eritrocita,
sintezi nukleiskih kiselina i genetskog materijala, nužna
za pravilan rad metabolizma proteina, mozga i psihičko zdravlje.
Važno je napomenuti da je sa manjkom folne kiseline razvoj
raka grlića povezan maternice i prve promjene PAPA
testa mogu se riješiti uzimanjem folne kiseline, kod razvoja
depresija, te da neki antidepresivi ne djeluju bez dovoljno
folne kiseline u organizmu. Zalihe folne kiseline u organizmu
se ne mogu stvoriti pa se kod neredovite i nekvalitetne ishrane,
kod osoba sklonih alkoholu čest nedostatak. |
| |
| Kako djeluje? |
| |
| Folna kiselina je neophodna za sintezu
DNA dakle izgradnju svih novih stanica pa prema tome i stanica
ploda (fetusa). Ako u tom procesu "začteka"
bilo koja komponenta, nastaju defekti. Upravo zbog toga je
važna redovita opskrba trudnice u ranom periodu s dovoljnim
količinama folne kiseline, koje su značajno veće od preporučenih
količina RDA. Prevencija defekata na
plodu glavna je svrha suplementiranja trudnica (Formula 1,2,3,4).
|
| |
| Nadalje, folna kiselina je direktno uključena u izgradnju
tvari S-adenozil-L-metionina (SAMe) od koje u velikoj mjeri
zavisi raspoloženje. Da ne bi rasla razina homocisteina u
krvi opet je potrebna folna kiselina! Ne treba zaboraviti
da njen porast označava zapravo oboljenje srca i krvnih žila.
Nije poznata veza homocistein - folna kiselina, ali se zasigurno
zna da da ga folna kiselina snižava! Prema tome folna kiselina
ovdje predstavlja pravog zaštitnika! Pokušava se lansirati
objašnjenje da gen koji inaće kontrolira razinu homocisteina
- mutira. |
| |
| Pokazalo se da osim toga, folna kiselina
može pomoći kod celijakije, Chronove bolesti, oboljenja zubnog
mesa (gingivitisa), ulceroznog colitisa itd. |
| |
| Gdje je ima i može li biti deficit? |
| |
| Grah, zeleno lisnato povrće, citrusno voće i pšenične klice
su dobri izvori folne kiseline. Raznovrsna prehrana trebala
bi osigurati dovoljne količine ovog vitamina za normalne životne
prilike. Treba reći da neobične prehrambene navike mogu dovesti
do deficita čak i u zapadnim zemljama gdje postoji obilje
hrane. Istraživanja su pokazala da ima neočekivano veliki
broj ljudi s blagim deficitom folne kiseline što se najbolje
vidi po testu na osnovu homocisteina. Jednadžba
izgleda jednostavno; malo folne kiseline - povišen homocistein,
povišeni homocistein - povećan rizik od srčanog infarkta i
obrnuto!. U stvari, preventivno uzimanje folne kiseline
moglo bi uštedjeti u SAD 13500 smrtnih slučajeva od kardio-vaskularnih
bolesti godišnje! Deficit folne kiseline je moguć kod alkoholičara
i kod žena koje dulje vrijeme koriste anti-baby pilule. |
| |
| Folna kiselina i rak |
| |
Folna kiselina, vitamin koji se nalazi u zelenom lisnatom
povrću, uključena je u toliko studija o malignim bolestima
da zaslužuje izdvajanje od ostalih vitamina. Preventivna uloga
ovoga vitamina očituje se kroz ulogu koju ima u procesu metilacije.
Jednostavnije, bez folne kiseline ne bi se mogao odvijati
proces metilacije, a bez procesa metilacije ne bi se mogla
odvijati dva, za zaštitu od raka, vrlo važna procesa:
- proces popravka oštećenja DNA, te
- aktivacija i deaktivacija gena uključenih u proces nastanka
raka.
Rak pluća i kolona prvi su oblici raka koji su se povezivali
sa deficitom folne kiselina, sada studije sugeriraju da nedovoljan
unos folne kiseline može rezultirati povećanim rizikom za
razvoj raka dojke, prostate i gušterače. |
| |
| Folna kiselina sprječava pojavu
Alzheimerove bolesti |
| |
| Istraživanje koje su američki znanstvenici
s Državnog instituta za gerontološka istraživanja u Baltimoreu
proveli pružilo je nove dokaze da niska razina folne kiseline
povećava vjerojatnost obolijevanja od Alzheimerove bolesti. |
| |
| Oboljeli od Alzheimerove bolesti imaju nižu razinu folne
kiseline od normalne, no uzrok tomu nije poznat - niska razina
folne kiseline možda proizlazi iz same bolesti, ili je prouzročena
pogrešnom prehranom. |
| |
| Zato znanstvenici preporučuju prehranu koja uključuje zeleno
povrće, citrusno voće i sokove, te cjeloviti pšenični kruh.
|
| |
| MOŽE LI UZIMANJE FOLNE KISELINE
SPRIJEČITI RAZVOJ SRČANIH BOLESTI? |
| |
| Znanstvenici sa Sveučilišta Michigan, međutim, tvrde da
bi pojačano uzimanje vitamina moglo biti korisno za one osobe
u kojih je analiza krvi pokazala povišenu razinu homocisteina.
Neke prijašnje studije pokazale su da i osobama u kojih je
razina homocisteina čak i malo povišena prijeti opasnost od
srčanih bolesti. U tu skupinu spada oko 40 posto muškaraca
i 32 posto žena starijih od 50 godina. |
| |
| Folna kiselina, pokazalo se, može sniziti razinu homocisteina
potičući njegovu razgradnju. Najefikasnija je doza od 400
mikrograma dnevno, dok viša doza, kako se čini, ne donosi
veće promjene. Folna kiselina počinje utjecati na snižavanje
razine homocisteina u roku od šest tjedana. Korisno je i uzimanje
vitamina B12 i B6. Predstavnica Britanske kardiološke zaklade
rekla je kako istraživanje ohrabruje ljude na uzimanje hrane
bogate folnom kiselinom: "Sve je više dokaza da je povišena
razina homocisteina faktor rizika za razvoj koronarnih srčanih
bolesti - a znamo i da nedostatak vitamina i folne kiseline
može izazvati povišenu razinu toga proteina". Istraživanje
obavljeno na Sveučilištu Michigan objavljeno je u "Archives
of Internal Medicine". |
| |
| FOLNA KISELINA |
| |
 |
| |
| Fiziološke funkcije |
| |
| Antianemični faktor - sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih
zrnaca, sudjeluje u metabolizmu toksina i histidina, stvaranju
metionina, citozina i timina (esencijalnih kiselina. |
| |
| Simptomi avitaminoze |
| |
| Deficit u ljudi uzrokuje megaloblatisčnu anemiju, nesanicu
i depresiju. Također utječe na rast, gubitak pigmenta u kosi,
gastrointestinalne smetnje. |
| |
| Terapijska primjena |
| |
| Uspješno liječi makrocitnu anemiju, štiti od pojave raka,
sudjeluje u prevenciji defekata u novorođenčadi (retardiranost). |
| |
| Prirodni izvori |
| |
| Svinjska, goveđa , janjeća i pileća jetra, suhi grašak,
riža, šparoge, špinat, pšenične mekinje, kvasac, brokule,
naranča. |
| |
| Folnu kiselinu moľete naći u PDK u našim proizvodima Formula1
i Formula
3. |
| |
| |
| |