| |
|
|
| |
| Naš imunološki sustav se bori protiv
infektivnih bolesti. Najveći borci protiv raznih bolesti su
mnogi antioksidansi. |
| |
| Što su antioksidansi? |
| |
| Antioksidansi su tvari koje štite organizam od oksidacije.
Trebaju li nam? Odgovor je bezuvjetno da. Budući da svakim
udisajem stvaramo slobodne radikale, oksidanse koji nam oštećuju
stanice. Kako idu godine tako tijelo proizvodi sve manje prirodnih
antioksidanasa, koji su naši zaštitinici. Kada se u tijelu
nakupe veće količine slobodnih radikala naše zdravlje je u
opasnosti; dolazi do mnogih degenerativnih oboljenja. Iako
antioksidanse dobivamo iz hrane ta količina nam nije dostatna.
Primjerice, pušačima treba veća količina vitamina C kako bi
osigurali potrebnu razinu antioksidanasa u krvi. Također je
vrlo važno ne smao što jedemo nego i način na koji se priprema
hrana. |
| |
| Kada kažemo oksidans - sjetite
li se prerezane jabuke koja potamni na zraku ili rđe na željezu? |
| |
| Vjerojatno da, jer to su uostalom dva najpoznatija oksidacijska
procesa. No, rijetki znaju da je i ljudski organizam vrlo
podložan oksidacijskim procesima i da se oni svakodnevno odvijaju
u ljudskom organizmu. Osoba koja normalno udiše bez opterećenja
normalno metabolizira 95 % kisika kojeg udiše, a onih preostalih
5 % udahnutog kisika se pretvara u slobodne radikale koji
izazivaju oksidacijske procese u cijelom organizmu. |
| |
| Što su to slobodni radikali |
| |
| Najjednostavnije rečeno slobodni radikali su sve čestice
sa jednim ili više nesparenih slobodnim elektronima u svojim
atomima.To su nestabilne čestice, koje imaju stalnu potrebu
za nadoknadom elektrona iz okolnih atoma. Da bi to ostvarili,
slobodni radikali potiču niz lančanih reakcija u organizmu.
Ove reakcije izazivaju nestabilnosti u većim područjima i
krajnja posljedica je nastanak različitih poremećaja i bolesti.
Slobodni radikali mogu biti vrlo male čestice (atom kisika,
ugljika, dušika, sumpora, željeza i bakra) kao i mnogo veće
molekule (proteini, ugljikohidrati, masti ali i nukleinske
kiseline, koje su prenositelji genetskih poruka). Ako dopustimo
slobodan razvoj oksidativnih promjena u organizmu može doći
do jakih oštetećenja organizma. |
| |
| Koje su najčečće posljedice oksidativnih
promjena? |
| |
| Dugotrajne oksidativne promjene dovode do trajnog oštećenja
tkiva. Jedno od najčešćih oboljenja današnjice povezuje se
sa oksidativnim promjenama. To su bolesti krvnih žila i srca.
Zasigurno i vi izbjegavate hranu bogatu kolesterolom da biste
smanjili svoje šanse da obolite od ateroskleroze. No, danas
se dobro zna da sam kolesterol nije "bad boy" jer
i njega čine nekoliko frakcija (LDL, HDL, VLDL). HDL je tzv.
zaštitni kolesterol, dok je "bad boy" samo oksidirani
oblik LDL-a. Samo ovaj oblik učestvuje u taloženju na krvne
žile i nastanku tzv. plakova, te razvoju ateroskleroze. |
| |
| Štetni utjecaj slobodnih radikala
na jetru |
| |
| Jetra je pravi mali laboratorij za preradu svih unešenih
stranih tvari u organizam te su i stanice jetre najizloženije
štetnim utjecajima slobodnih radikala. Prvi stupanj oštećenja
je razgradnja masnih kiselina u membranama stanica pod utjecajem
slobodnih radikala koji nezasićene masne kiseline upravo "gutaju".
Promjenom fizioloških svojstava membrane mijenja se njezina
propusnost uz mijenjanje sastava sadržaja same stanice, te
narušavanje reproduktivne sposobnosti stanica. Rezultat je
odumiranje stanica jetre, promjene u laboratorijskim vrijednostima
i slabljenje funkcije jetre. |
| |
| Druga, još gora oštećenja osidacijskim procesima manifestiraju
se u obliku raka. Danas se zna da se slobodni radikali povezuju
sa nastankom raka kože, želuca, prostate, debelog crijeva,
jednjaka i grlića maternice. Da bi to ostvarili, slobodni
radikali potiču niz lančanih reakcija u organizmu. |
| |
| KAKO SE ZAŠTITI OD OKSIDACIJSKIH
PROMJENA? |
| |
| Zaštititi se od oksidativnih promjena možemo povećanim unosom
antioksidansa. Svima su poznati antioksidansi beta karoten,
E vitamin. C vitamin i selen. To su oni najosnovniji antioksidansi
kojih ima u hrani kao i u dodacima prehrani i koji djeluju
zaštitno u organizmu. Kako ih moramo unijeti izvana oni pripadaju
grupi egzogenih (vanjskih) antioksidansa. Nikada nemojte pitati
koji od njih je najvažniji, jer oni imaju različite ali jednako
važne uloge u organizmu. C vitamin i beta koroten vas štite
od oksidansa u vodenom dijelu vašeg organizma (krvna plazma,
limfa, unutrašnjost stanice), dok je E vitamin prva linija
obrane u masnom dijelu (stanična membrana). Selen je vrlo
važan jer sudjeluje u radu jednog enzima koji obnavlja E vitamin.
Kada su svi ovi oksidansi prisurni u uravnoteženim omjerima
u hrani ili dodacima prehrani, njihovo djelovanje je kompletnije
i postiže se uz manje doze |
| |
| Unutar organizma postoji još niz antioksidativnih spojeva
koje nazivamo endogeni (unutarnji) antioksidansi i
koji nastaju u organizmu. To su glutation, SOD (superoksid
dizmutaza) i slični spojevi. Za neke već dobro poznate spojeve
kao npr. bilirubin i urate danas se smatra da imaju u organizmu
i antioksidativnu ulogu. Zato upoznajte antioksidanse detaljnije
i saznajte njihovo djelovanje. |
| |
| Prirodni i snažni antioksidansi nalaze
se u biljkama, a pomažu imunološkm sustavu i nazivaju se fitokemikalije
ili fitonutrienti. Oni voću, povrću, žitaricama i mahunarkama
daju boju i okus. |
| |
| Karetenoidi - fitonutrienti
ili pigmenti topivi u mastima, nalaze se u narančastom, žutom,
crvenom i zelenom povrću i voću. Danas poznamo oko 600 karotenoida,
a voće i povrće ih sadrži oko 50. |
| |
| Alfa-karoten - tijelo
prema potrebi pretvara u vitamin A, jedan od najvećih boraca
protiv slobodnih radikala. Ako jedemo kuhanu mrkvu ili bundevu
ili unosimo vitamin A, pomažemo tijelu u borbi za zdravlje. |
| |
| Beta-karoten - jedan
dio tijelo pretvara u vitamin A, a ostatak djeluje kao antioksidans.
On sprječava stvaranje slobodnih radikala i jača obrambeni
sustav te smanjuje rizik od ateroskleroze, srčanog udara,
štiti od stvaranja mrene. Beta-karoten možemo naći možemo
naći u voću i povrću jakih boja poput: marelice, brokule,
breskve, špinata, manga. |
| |
| Flavonoidi - antioksidansi
koji u vodi daju topivu boju povrća, voća, žitarica, mahunarki,
lišću, kori. Oni sprječavaju rast bakterije Staphylococcus,
otporne na antibiotike, koja izaziva teške infekcije. Ovaj
antioksidans pomaže onim osobama koje jedu masnu hranu punu
kolesterola, te sprječava krvarenje zubnog mesa. |
| |
| Fitonutrienti - nalaze
se u sojinom zrnu i mahunarkama. U tijelu se pretvaraju u
biljne estrogene. Sudjeluju u snižavanju ukupne količine kolesterola
i smanjuju visoku razinu triglicerida u krvi, štite nas od
srčanih bolesti i smanjuju 'valunge' u menopauzi. |
| |
| Vitaminski antioksidansi? |
| |
| Vitamin A, vitamin C i vitamin
E - najjači poznati vitaminski antioksidansi. Vitamin
A djelotvorno uništava slobodne radukale. Vitamin C nam je
svima poznat i često ga nazivaju zaštitnikom drugih antioksidanasa
u našem tijelu. Vitamin E topiv u mastima, zaštitnik stanične
membrane i drugih tkiva koja sadrže lipide (Formula
1, 3, 4 i Herbalifeline). |
| |
| Mineralni antioksidansi? |
| |
| Glavni antioksidansi među mnogim mineralima su selen i cink.
Budući da tijelo ne može proizvesti niti jedan mineral mi
ih dobivamo putem hrane. Pravilna količina minerala u tijelu
je važna, a bez vitamina se ne mogu apsorbirati. |
| |
| Selen i vitamin E -
u prijateljskom su odnosu što znači da jedan drugoga potiču
na djelovanje. Selen ima važnu ulogu u ublažavanju posljedica
kemoterapije i radijacije te potiče pojačani rad antitijela
u slučaju infekcije, ublažava bol i ukočenost kod artritisa.
Prati ga glas minerala koji potiče spolnu želju kod muškaraca.
Možemo ga naći u plodovima mora, bubrezima, jetri, pšeničnim
klicama, smeđoj riži, rajčici ili ga unosimo putem dodataka
(Formula 1, Formula 3). |
| |
| Cink - poznat kao borac
protiv prehlade, jača obrambeni mehanizam i potiče T stanice
u borbi protiv infekcija. On je nadglednik koji prati rad
svake stanice, rad enzima i tijek svih važnih tjelesnih procesa.
Odgovoran je za stezanje mišića, održava količinu vitamina
E u krvi kiselo-lužnatu ravnotežu u tijelu, te je važan za
sintezu DNA. Budući da se cink dosta uništava tijekom pripremanja
hrane, potrebno ga je uzimati u dodacima prehrani (Formula
3 i Formula 4). |
| |
| Kako djeluju antioksidansi? |
| |
1. snizuju razinu kolesterola
2. smanjuju rizik od ateroskleroze
3. usporavaju starenje
4. pomažu zaštiti od mpždane
kapi
5. pomažu u procesu detoksikacije
6. pomažu u zaštiti od
astme i bronhitisa
7. štite oči |
| |
| |
| |
| |
01/3454-418
098/870-485
01/3499-544
